Zakonom o lovu određeno je da se lov može obavljati samo lovačkim puškama i lovačkim streljivom. Sitnu divljač lovimo puškama s glatkim cijevima, a krupnu divljač puškama s užljebljenim cijevima. Iznimno se lov može obavljati i lukom i strijelom u ograđenim lovištima, a uz posebno odobrenje kao i lov pticama grabljivicama. Samo se puh i kuna mogu loviti zamkama i klopkama. Zakonodavac je odredio da se primjereno snazi i otpornosti divljači upotrebljava i odgovarajuće streljivo.

KRUPNA DIVLJAČ

Jelen se na našim prostorima obično lovi najviše tijekom rike, koja u nas počinje početkom rujna i završava oko 20. rujna. U rici je najbolje loviti jelena u paru, tj. po dva lovca zajedno, kako bi jedan rikalicom izazivao jelena na riku, dok se drugi lovac u to vrijeme približava jelenu čija je pažnja usredotočena na riku drugog lovca. Jelena se može loviti i dočekom te šuljanjem u vrijeme kada vremenske prilike to dozvoljavaju (slaba kiša, vlažno tlo), a naročito po tragu na svježe napadlom snijegu.Košute odnosno telad, love se u pravilu izvan rike šuljanjem ili dočekom, premda se mogu loviti i za vrijeme rike, ali tada ometamo u lovu one koji žele odstrijeliti jelena.

Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 2.500

Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 8,20

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150

Divlje svinje se najviše love dočekom s visokih zasjeda ili prigonom odnosno brakadom, koji su lovovi iznimno dozvoljeni za tu divljač. Obučenost pasa samo za lov divljih svinja nužna je kako oni ne bi uznemiravali druge vrste divljači.

Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 2.500

Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 8,20

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150

Srnjaka se najčešće lovi dočekom na livadama na koje pred večer ili u rano jutro dolazi na pašu. Lovimo ga također i šuljanjem za pogodna vremena. U vrijeme parenja tj. koncem srpnja i početkom kolovoza lovi se srnjak vabljenjem oponašajući zov srne. Srne i lanad lovimo dočekom i šuljanjem, a kako se lov na njih odvija u jesen i zimi, to je šuljanje najčešći način lovljenja, pri čemu se koriste i tragovi na snijegu ukoliko ga ima.

Najmanja dopuštena kinetička energija zrna na 100m (džula): 1.000

Najmanja dopuštena težina zrna (grama): 3,24

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 150

SITNA DIVLJAČ

Fazan se lovi psima ptičarima i rjeđe šunjkavcima. Može se loviti prigonom, pogonom i kružnim lovom.

Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 - 3,5

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 40

Zec se lovi psima ptičarima, rjeđe goničima i šunjkavcima. Lov ptičarima je vrlo atraktivan, pa je stoga najčešći na ovom području. Može se loviti prigonom, pogonom i kružnim lovom.

Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 - 4,0

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 50

Prepelica se lovi isto kao i fazan. Lovi se ujutro i navečer na strnjacima (površine s kojih je netom skinuta žitarica, npr. pšenica).

Dopušten promjer sačme (milimetara): 1,7 - 3,5

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 35

Divlje patke se love na preletu ali i potragom sa psima. Najzanimljiviji je lov zimi na tekućim vodama šuljanjem (Karašica, Vučica).

Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,0 - 3,5

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 40

Lisica se lovi uglavnom u svakom skupnom lovu. Čest je i pojedinačan lov čekanjem i vabljenjem.

Dopušten promjer sačme (milimetara): 3,5 - 4,5

Najveća dopuštena daljina strijeljanja (metara): 50